Пређи на главни садржај

Kakvog su zdravlja LGBT osobe?




Stručnjaci priznaju da se i dan danas malo zna o zdravlju lezbo, gej, biseksualnih i transseksualnih osoba. Međutim, nauka ima načina da dođe do novih podataka, a glavna prepreka je, kao i obično - birokratija.
LesMedia / Flickr.com
LesMedia / Flickr.com
Predlog jedne nevladine organizacije u Sjedinjenim Američkim Državama je da na državnom nivou počne prikupljanje podataka o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu, na isti način na koji naučnici upoznaju etničke manjine. 

Takvim pristupom bilo bi omogućeno bolje razumevanje zdravstvenih problema s kojima se suočavaju osobe LGBT populacije. 

„Lako je pretpostaviti da samo zato što smo svi ljudi, pol, rod, rasa i druge karakteristike nemaju uticaja na zdravlje. Međutim, kako su pokazala brojna istraživanja do sada koja su obuhvatala etničke manjine, postoje razlike u učestalosti nekih oboljenja za svaku specifičnu populaciju“, objašnjava Robert Graham, profesor porodične medicine i javnog zdravlja na Univerzitetu u Sinsinatiju. 

Džudit Bredford, član komiteta koji je i predao izveštaj, smatra da je studija ovog tipa veoma važna jer stvara sliku o tome kako malo informacija imamo o ljudima koji su stalna meta diskriminacije. 

„Na osnovgu ograničenih podataka kojima raspolažemo, osobe LGBT populacije imaju probleme u nekoliko oblasti zdravstvene nege. Mnoge ustanove ne razumeju ko su LGBT osobe i nisu svesni koliko zahtevaju specifično lečenje“, objašnjava ona. 

Bredfordova, koja je i zamenica direktora Fenvej instituta, organizacije koja pruža zdravstvenu pomoć pripadnicima lezbejske, gej, biseksualne i transrodne zajednice, smatra da bi izveštaj mogao da utiče na tamošnje vlasti kako bi poboljšale zdravstvenu negu te populacije. 

Rej Martins, načelnik Vitman – Voker Klinike, koja od 1978. pruža posebnu pomoć pripadnicima LGBT zajednice i ljudima koji žive sa HIV virusom, smatra da je jedna od osnovnih prepreka za bolju negu ove grupacije, nedostatak podataka. 

„Bez potpunog razumevanja o tome kako jedinstvenu negu zahtevaju LGBT osobe, medicinski radnici imaju manje mogućnosti da im pruže neophodnu pomoć. Prikupljanje podataka pomoćiće da se stručnjaci dodatno obuče za potrebe LGBT osoba“, smatra on.

Коментари

Популарни постови са овог блога

Zdravlje na blic: Rozetla

Rozetla (peralgonium graveolens) ili kako botaničari  često kažu „muškatla sa intezivnim mirisom ruže“ , trebalo bi da bude nezaobilazan sastojak svih slatkih zimnica i poslastica poput sutlijaša. Ova biljka je najvažnija tajna bakine kuhinje jer džemovima, kompotima i slatkom,posebno od šljiva, daju nezaboravnu, prepoznatljivu aromu.  Ali listovi rozetle u teglama nisu bili važni samo zbog ukrasa i posebnok ukusa, već i zato što ova biljka pomaže kod boljeg razlaganja šećera. Zato je u narodnoj medicini često preporučuju kao dodatak u terapiji kod dijabetisa,  a uzima se pola lista rozetle pre obroka.

Afrodizijački recepti

Čokolada sa čilijem -100gr čokolade -500ml mleka -2 šipke vanile (rasečene po sredini) -2 kašike meda                                                 -10g mlevenog čilija -2g soli -5dl ruma Dobro zagrejte mleko sa izvađenim semenom vanilei 10minuta ostavite da stoji. Procedite i mleko ponovo ga zagrejte. Dodajte čokoladu i 125ml vode, i uz mešanje rastopite. Dodajte med,so,čili,rum i dobro promešajte. Služi se veoma toplo. Bola od jagoda -300g jagoda -sok od jednog limuna                           -4cl sirupa od nane -kašika sitno seckane nane -350ml piva -flaša kisele vode Jagode očistiti i prepolovite, stavite u jednu lepu posudu ili bokal. Dodajte limunov sok,sirup,listove nane i pivo. Ostavite da stoji 20min u frižideru. Dodajte kiselu vodu. Napomena: Sveže jagode od uzgajuvača imaju dobru aromu,ali divlje još bolju. Voćna salata ˝Kazanova˝                                                                          -2 pomorandže -1 jabuka          

Losos i skuša u borbi protiv postporođajne depresije

Gubitak samopoštovanja, nesigurnost, tuga ređe "napadaju" mlade mame koje su tokom trudnoće jele plavu ribu dva puta nedeljno. Ako vam je riba na meniju tokom trudnoće, imate manju verovatnoću da ćete kasnije patiti od postporođajne depresije, pokazalo je istraživanje Instituta Connecticut. Omega-3 masne kiseline kojima je posebno bogat losos štite od postporođajne tuge. Postnatalna depresija pogađa oko 13 odsto novopečenih majki i u težim slučajevima traje više od godinu dana. Međutim, previše plave ribe u trudnoći može biti loše za razvoj deteta, pa stručnjaci savetuju da se omega-3 masne kiseline kontrolisano unose u organizam. Razlog zbog kojeg bi trudnice trebal kontrolisano da jedu ribu je što ribe bogate omega-3 kiselinama sadrže viši nivo žive. To znači da ribu, kao što je skuša, srdela, losos i pastrmka ne treba jesti više od dva puta nedeljno. Žene nikako ne bi smele da jedu iznutrice bakalara u prva tri meseca trudnoće.