Пређи на главни садржај

Besplatni pregledi mladeža 16. maja




Povodom Evropskog dana borbe protiv melanoma 16. maja biće organizovani besplatni pregledi kože u 15 gradova Srbije. Zakazivanje se vrši pozivom na broj 0800 222 888.
whatshesaid_ / Flickr.com
whatshesaid_ / Flickr.com
Povodom Evropskog dana borbe protiv melanoma, koji se održava pod sloganom "Spasite svoju kožu", 16. maja biće organizovani besplatni pregledi kože u 15 gradova Srbije, a očekuje se da će biti pregledano oko 1.500 ljudi, najavljeno je u sredu na konferenciji "Euromelanoma - Evropski dan borbe protiv melanoma". 

Građani zainteresovani za pregled moći će da se prijave pozivom na broj telefona 0800 222 888 od 9. do 13. maja, a broj pregleda je ograničen, izjavila je u galeriji "Ozon" koordinator nacionalnog Euromelanoma tima i direktor Klinike za dermatovenerologiju Kliničkog centra Srbije dr Ljljana Medenica. 

Dr Medenica je dodala da je "Euromelanoma" preventivna kampanja protiv raka kože, koju organizuju dermatolozi širom Evrope, a čiji je cilj da se svi pregledani pacijenti kod kojih postoji sumnja na rak kože, u ranoj fazi upute na dalje lečenje. 

Prema njenim rečima, kampanja treba da doprinese i informisanju javnosti o ranim znacima melanoma, faktorima rizika i štetnim efektima UV zračenja koje potiče od sunca i veštačkih izvora i merama zaštite od štetnog delovanja UV radijacije. 

Ona je istakla da godišnje oko 160.000 ljudi u svetu oboli od raka kože, a jedna četvrtina ih umre, kao i da je melanom najagresivniji tumor koji veoma brzo metastazira, ali da se on u 90 do 95 odsto slučajva može izlečiti ako se otkrije na vreme. 

Dr Medenica je dodala da, pored dobih uticaja koje sunce ima na čovekom organizam, kao što je emitovanje vitamina D3, koji je neophodan za izgradnju kostiju i imunog sistema, postoje i negativni efekti sunčevog zračenja. 

"Dugotrajno izlaganje UV radijaciji dovodi do prevremenog starenja kože, kao i pojave raka kože i katarakte i zato je neophodno napraviti balans između prekomernog i nedovoljnog izlaganja suncu", objasnila je dr Medenica. 

Ona je istakla da je 2008. godine, kada su prvi put organizovani besplatni pregledi, pregledano 1.392 pacijenta, 2009. godine pregledano je 1.574, a 2010. godine 1.602 pacijenta. 

Dermatovenerolog u Kliničkom centru Srbije i član nacionalnog Euromelanoma tima dr Dušan Škiljević objasnio je da među faktore rizika za oboljenje od melanoma spadaju genetsko nasleđe, godine starosti, jer se vremenom akumiliraju negativni efekti zračenja, uticaji sredine, ali i rizično ponašanje, kao što je boravak u solarijumima. 

Dr Škiljević je dodao da je, iako na neke faktore, kao što je genetsko nasleđe ne može da se utiče, moguće izbeći rizično ponašanje i na taj način značajno smanjiti rizik za razvoj melanoma. 

Predsednik Udruženja dermatovenerologa Srbije dr Miloš Nikolić istakao je da se 50 do 80 odsto ukupnog izlaganja sunčevom zračenju apsorbuje do 18 godine, i da je zato jako značajna zaštita dece i adolescenata od sunca. 

Prema njegovim rečima, iako nije precizno utvrđeno koja dužina izlaganja suncu nije štetna, veruje se da je od pet do 30 minuta dovoljno da se sintetiše dovoljna količina vitamina D3, a da svako duže izlaganje sunčevim zracima dovodi do povećanog rizika od raka kože. 

Dr Nikolić je upozorio i na opasnosti od upotrebe solarijuma, koji "emituju samo UVA zrake, koji ne mogu da dovedu do adekvatne sinteze vitamina D", a čijom se upotrebom rizik za nastanak melanoma povećava za 75 odsto. 

On je skrenuo pažnju i na pojavu tenoreksije - sve češće zavisnosti mladih od solarijuma i želje da uvek budu "preplanuli". 

Konferenciju su organizovali Udruženje dermatovenerologa Srbije i Euromelanoma Evropa, a pod pokroviteljstvom Evropske akademije za dermatologiju i venerologiju, Ministarstva zdravlja Srbije.


Preuzeto sa sajta B92

Коментари

Популарни постови са овог блога

Zdravlje na blic: Rozetla

Rozetla (peralgonium graveolens) ili kako botaničari  često kažu „muškatla sa intezivnim mirisom ruže“ , trebalo bi da bude nezaobilazan sastojak svih slatkih zimnica i poslastica poput sutlijaša. Ova biljka je najvažnija tajna bakine kuhinje jer džemovima, kompotima i slatkom,posebno od šljiva, daju nezaboravnu, prepoznatljivu aromu.  Ali listovi rozetle u teglama nisu bili važni samo zbog ukrasa i posebnok ukusa, već i zato što ova biljka pomaže kod boljeg razlaganja šećera. Zato je u narodnoj medicini često preporučuju kao dodatak u terapiji kod dijabetisa,  a uzima se pola lista rozetle pre obroka.

Afrodizijački recepti

Čokolada sa čilijem -100gr čokolade -500ml mleka -2 šipke vanile (rasečene po sredini) -2 kašike meda                                                 -10g mlevenog čilija -2g soli -5dl ruma Dobro zagrejte mleko sa izvađenim semenom vanilei 10minuta ostavite da stoji. Procedite i mleko ponovo ga zagrejte. Dodajte čokoladu i 125ml vode, i uz mešanje rastopite. Dodajte med,so,čili,rum i dobro promešajte. Služi se veoma toplo. Bola od jagoda -300g jagoda -sok od jednog limuna                           -4cl sirupa od nane -kašika sitno seckane nane -350ml piva -flaša kisele vode Jagode očistiti i prepolovite, stavite u jednu lepu posudu ili bokal. Dodajte limunov sok,sirup,listove nane i pivo. Ostavite da stoji 20min u frižideru. Dodajte kiselu vodu. Napomena: Sveže jagode od uzgajuvača imaju dobru aromu,ali divlje još bolju. Voćna salata ˝Kazanova˝                                                                          -2 pomorandže -1 jabuka          

Losos i skuša u borbi protiv postporođajne depresije

Gubitak samopoštovanja, nesigurnost, tuga ređe "napadaju" mlade mame koje su tokom trudnoće jele plavu ribu dva puta nedeljno. Ako vam je riba na meniju tokom trudnoće, imate manju verovatnoću da ćete kasnije patiti od postporođajne depresije, pokazalo je istraživanje Instituta Connecticut. Omega-3 masne kiseline kojima je posebno bogat losos štite od postporođajne tuge. Postnatalna depresija pogađa oko 13 odsto novopečenih majki i u težim slučajevima traje više od godinu dana. Međutim, previše plave ribe u trudnoći može biti loše za razvoj deteta, pa stručnjaci savetuju da se omega-3 masne kiseline kontrolisano unose u organizam. Razlog zbog kojeg bi trudnice trebal kontrolisano da jedu ribu je što ribe bogate omega-3 kiselinama sadrže viši nivo žive. To znači da ribu, kao što je skuša, srdela, losos i pastrmka ne treba jesti više od dva puta nedeljno. Žene nikako ne bi smele da jedu iznutrice bakalara u prva tri meseca trudnoće.