Пређи на главни садржај

Ozbiljne posledice strogih dijeta



Često držanje kratkotrajnih i restriktivnih dijeta može dovesti do nepovratnih genetskih promena u mozgu i ozbiljno uticati na raspoloženje i ponašanje


 MNOGIM osobama koje muku muče sa viškom težine, dobro je poznat jo-jo efekat dijeta kojima se podvrgavaju. Ali, znate li da taj efekat strogih i kratkotrajnih dijeta naučnici nazivaju sindromom fluktuirajuće težine koji vas, po završetku držanja dijete, može naterati na nekontrolisano prejedanje.
Naime, često držanje kratkotrajnih i izuzetno restriktivnih dijeta može dovesti do nepovratnih genetskih promena u mozgu i ozbiljno uticati na kasnije raspoloženje i ponašanje osobe koja se podvrgava takvim dijetama, piše u studiji objavljenoj u stručnom časopisu “Neurosajens”.
Autori ove studije, naučnici sa Univerziteta iz Pensilvanije, tvrde da mozak trpi ozbiljne posledice zbog učestalog prelaska sa strogog režima ishrane na onaj koji je manje rigidan.
Po njihovom mišljenju, napadi prejedanja kada se dijeta okonča predstavljaju samo jedan od simptoma daleko ozbiljnijeg problema. Jer, lišavajući se hrane, u želji da smršate, vi svoj mozak uporno prisiljavate da se reprogramira čim oseti glad.

Takav stres može da izmeni genetsku strukturu onih oblasti u mozgu koje proizvode hormone raspoloženja i kasnije utiče na vaše ponašanje kada se nađete u sličnoj stresnoj situaciji.

Da bi došli do tog zaključka, naučnici su analizirali ponašanje i nivo hormona u krvi laboratorijskih miševa podvrgnutih strogom režimu ishrane i uporedili ih sa rezultatima onih koji su se normalno hranili.

Tri nedelje kasnije, u krvi onih iz prve grupe koji su smanjili čak 10 odsto svoje telesne težine, uočen je značajan skok nivoa kortikosteroida u krvi.

Naučnici su, takođe, otkrili da su mnogi geni koji su veoma važni u procesu regulisanja stresa i ishrane promenili svoju genetsku strukturu.



Коментари

Популарни постови са овог блога

Zdravlje na blic: Rozetla

Rozetla (peralgonium graveolens) ili kako botaničari  često kažu „muškatla sa intezivnim mirisom ruže“ , trebalo bi da bude nezaobilazan sastojak svih slatkih zimnica i poslastica poput sutlijaša. Ova biljka je najvažnija tajna bakine kuhinje jer džemovima, kompotima i slatkom,posebno od šljiva, daju nezaboravnu, prepoznatljivu aromu.  Ali listovi rozetle u teglama nisu bili važni samo zbog ukrasa i posebnok ukusa, već i zato što ova biljka pomaže kod boljeg razlaganja šećera. Zato je u narodnoj medicini često preporučuju kao dodatak u terapiji kod dijabetisa,  a uzima se pola lista rozetle pre obroka.

Afrodizijački recepti

Čokolada sa čilijem -100gr čokolade -500ml mleka -2 šipke vanile (rasečene po sredini) -2 kašike meda                                                 -10g mlevenog čilija -2g soli -5dl ruma Dobro zagrejte mleko sa izvađenim semenom vanilei 10minuta ostavite da stoji. Procedite i mleko ponovo ga zagrejte. Dodajte čokoladu i 125ml vode, i uz mešanje rastopite. Dodajte med,so,čili,rum i dobro promešajte. Služi se veoma toplo. Bola od jagoda -300g jagoda -sok od jednog limuna                           -4cl sirupa od nane -kašika sitno seckane nane -350ml piva -flaša kisele vode Jagode očistiti i prepolovite, stavite u jednu lepu posudu ili bokal. Dodajte limunov sok,sirup,listove nane i pivo. Ostavite da stoji 20min u frižideru. Dodajte kiselu vodu. Napomena: Sveže jagode od uzgajuvača imaju dobru aromu,ali divlje još bolju. Voćna salata ˝Kazanova˝                                                                          -2 pomorandže -1 jabuka          

Losos i skuša u borbi protiv postporođajne depresije

Gubitak samopoštovanja, nesigurnost, tuga ređe "napadaju" mlade mame koje su tokom trudnoće jele plavu ribu dva puta nedeljno. Ako vam je riba na meniju tokom trudnoće, imate manju verovatnoću da ćete kasnije patiti od postporođajne depresije, pokazalo je istraživanje Instituta Connecticut. Omega-3 masne kiseline kojima je posebno bogat losos štite od postporođajne tuge. Postnatalna depresija pogađa oko 13 odsto novopečenih majki i u težim slučajevima traje više od godinu dana. Međutim, previše plave ribe u trudnoći može biti loše za razvoj deteta, pa stručnjaci savetuju da se omega-3 masne kiseline kontrolisano unose u organizam. Razlog zbog kojeg bi trudnice trebal kontrolisano da jedu ribu je što ribe bogate omega-3 kiselinama sadrže viši nivo žive. To znači da ribu, kao što je skuša, srdela, losos i pastrmka ne treba jesti više od dva puta nedeljno. Žene nikako ne bi smele da jedu iznutrice bakalara u prva tri meseca trudnoće.