Пређи на главни садржај

Meditacija menja strukturu mozga?


Učešće u osmonedeljnoj meditaciji izgleda da dovodi do merljivih promena u regionima za memoriju, samosvesnost, empatiju i stres. Ova teza proverena je u studiji sprovedenoj u januaru, koju je predvodio tim Massachusetts General Hospital (MGH). Ovo je prva studija koja prati aktivnosti i promene u sivoj masi mozga.
''Iako je meditacija povezana sa osećajem mira i fitičke relaksacije, naučnici su dugo tvrdili da meditacija takođe pruža kognitivne i psihološke prednosti koje opstaju tokom dana,'' rekla je Sara Lazar, psihijatar sa istraživačkog programa Neuroimaging. '' Ove studije pokazuju da promene u strukturi mozga u osnovi dovode do poboljšanja kod ljudi, ne samo zbog toga što provode vreme u relaksaciji, ovde dolazi do dugoročnih promena." 

Prethodna istraživanja dr Lazar fokusirana su na nalaženje strukturne moždane razlike između iskusnih praktičara meditacije i lica bez iskustva u meditaciji, pri čemu je posmatrana kora velikog mozga, a posebno delovi zaduženi za pažnju i emotivne integracije. Ova istraga nije mogla biti dokumentovana jer su se sve razlike između ove dve grupe ispoljavale tokom meditacije. 

U aktuelnoj studiji rađena je magnetna rezonanca moždane strukture kod 16 ispitanika, dve nedelje pre osmonedeljnog ispitivanja. Pored nedeljnih sastanaka meditacije, gde je sve usredsređeno na mentalnu svest o osećajima i stanju uma, učesnici su dobili i audio zapis za odražavanje meditativne prakse i zamoljeni su da prate koliko vremena dnevno provode u meditaciji. 

Tokom sličnog vremenskog intervala urađen je i niz magnetnih rezonanci kod kontrole grupe koja nije pristupila meditaciji. 

Grupe koje su pristupile meditaciji u proseku su vežbale 27 minuta dnevno. Upoređujući ovo i upitnike koje su popunjavali vidi se značajno poboljšanje u moždanoj strukturi. Analizom MR slika, koje su fokusirane na oblasti koje su povezane sa meditacijom, vide se značajno povećanje gustine sive mase u hipotalamusu, što je jako važno za učenje, memoriju, samosvesnost i osećanja. 

Zaključeno je i da je smanjenje gustine sive mase povezano sa stresom i anksioznošću. Naučnici navode da dugoročne meditacije mogu dovesti do značajnih poboljšanja u moždanoj strukturi u ovim oblastima. Nijedna od promena nije uočena u kontrolnoj grupi, što znači da ne postoje neki drugi parametri koji menjaju moždanu strukturu. 

''Fascinantno je videti plastičnost mozga kroz meditaciju. Ovo znači da možemo igrati aktivnu ulogu u poboljšanju kvaliteta našeg života,'' rekla je Britta Holzel, jedan od vodećih autora ove studije. ''Postoji još studija, na ovu temu, koje su pokazale da meditacija može napraviti značajna poboljšanja kod različitih simptoma.'' 

Amishi Jha, neurolog sa Univerziteta u Majamiju, koji istražuje efekte meditacije na pojedince u visoko stresnim situacijama, kaže: ''Ova istraživanja pokazuju da stres kroz meditaciju ne može u potpunosti biti smanjem za ovih 8 nedelja, ali da je jako bitna promena u amigdalama koja otvara vrata za mnoga dalja istraživanja, kako za zaštitu od stresa tako i za razne druge poremećaje, kao što su posttraumatski poremećaj.'' Amishi Jha nije bio jedan od istražitelja u ovoj studiji.



Izvor : lekar.info

Коментари

Популарни постови са овог блога

Zdravlje na blic: Rozetla

Rozetla (peralgonium graveolens) ili kako botaničari  često kažu „muškatla sa intezivnim mirisom ruže“ , trebalo bi da bude nezaobilazan sastojak svih slatkih zimnica i poslastica poput sutlijaša. Ova biljka je najvažnija tajna bakine kuhinje jer džemovima, kompotima i slatkom,posebno od šljiva, daju nezaboravnu, prepoznatljivu aromu.  Ali listovi rozetle u teglama nisu bili važni samo zbog ukrasa i posebnok ukusa, već i zato što ova biljka pomaže kod boljeg razlaganja šećera. Zato je u narodnoj medicini često preporučuju kao dodatak u terapiji kod dijabetisa,  a uzima se pola lista rozetle pre obroka.

Afrodizijački recepti

Čokolada sa čilijem -100gr čokolade -500ml mleka -2 šipke vanile (rasečene po sredini) -2 kašike meda                                                 -10g mlevenog čilija -2g soli -5dl ruma Dobro zagrejte mleko sa izvađenim semenom vanilei 10minuta ostavite da stoji. Procedite i mleko ponovo ga zagrejte. Dodajte čokoladu i 125ml vode, i uz mešanje rastopite. Dodajte med,so,čili,rum i dobro promešajte. Služi se veoma toplo. Bola od jagoda -300g jagoda -sok od jednog limuna                           -4cl sirupa od nane -kašika sitno seckane nane -350ml piva -flaša kisele vode Jagode očistiti i prepolovite, stavite u jednu lepu posudu ili bokal. Dodajte limunov sok,sirup,listove nane i pivo. Ostavite da stoji 20min u frižideru. Dodajte kiselu vodu. Napomena: Sveže jagode od uzgajuvača imaju dobru aromu,ali divlje još bolju. Voćna salata ˝Kazanova˝                                                                          -2 pomorandže -1 jabuka          

Losos i skuša u borbi protiv postporođajne depresije

Gubitak samopoštovanja, nesigurnost, tuga ređe "napadaju" mlade mame koje su tokom trudnoće jele plavu ribu dva puta nedeljno. Ako vam je riba na meniju tokom trudnoće, imate manju verovatnoću da ćete kasnije patiti od postporođajne depresije, pokazalo je istraživanje Instituta Connecticut. Omega-3 masne kiseline kojima je posebno bogat losos štite od postporođajne tuge. Postnatalna depresija pogađa oko 13 odsto novopečenih majki i u težim slučajevima traje više od godinu dana. Međutim, previše plave ribe u trudnoći može biti loše za razvoj deteta, pa stručnjaci savetuju da se omega-3 masne kiseline kontrolisano unose u organizam. Razlog zbog kojeg bi trudnice trebal kontrolisano da jedu ribu je što ribe bogate omega-3 kiselinama sadrže viši nivo žive. To znači da ribu, kao što je skuša, srdela, losos i pastrmka ne treba jesti više od dva puta nedeljno. Žene nikako ne bi smele da jedu iznutrice bakalara u prva tri meseca trudnoće.