Пређи на главни садржај

Šta je zdrav život ?

Hrana izgrađuje, održava i osnažuje naše fizičko telo. Međutim, utisci koje čulima stičemo iz naše okoline, a takođe i iz našeg unutrašnjeg sveta - naše misli i osećanja - predstavljaju takođe svojevrsnu hranu, zahvaljujući kojoj se razvija naše unutrašnje, odnosno duhovno biće. I ova, takozvana suptilna hrana, može biti prirodna ili neprirodna, zdrava hrana ili nezdrava hrana. Bili mi toga svesni ili ne, naš organizam i celo naše biće ima usađenu težnju da se hrani zdravo - na spoljašnjem fizičkom i unutrašnjem duhovnom nivou. Te suptilne nagoveštaje koji dopiru iz unutrašnjosti našeg bića godinama možemo nesvesno da prenebregavamo, ili čak da ih namerno ignorišemo. Ali, tada ćemo se suočiti sa posledicom narušavanja prirodnog zakona, koja se ispoljava kroz opšte nezadovoljstvo, osećaj frustracije, bolest i prevremeno starenje i propadanje organizma.






Pravilna i zdrava ishrana postala je jedan od najvažnijih problema savremenog čoveka. Čovekovo zdravlje, kreativnost, efikasnost i raspoloženje direktno su uslovljeni načinom ishrane koji svakodnevno primenjuje. Pravilna i zdrava ishrana pomaže pojedincu da se lakše suoči sa životnim teškoćama i da se zaštiti od mnogobrojnih fizičkih i psihičkih bolesti. Zdrava ishrana u porodici omogućava mnogo pravilniji fizički i duhovni razvoj dece i više radosti i ljubavi u medjusobnoj komunikaciji i zajedničkom životu.


Ishrana je jedan od najvažnijih činilaca koji uslovljavaju dobro ili loše zdravlje i utiče na radnu sposobnost i dužinu ljudskog života.
Sve životne namirnice koje sačinjavaju našu hranu ne sadrže podjednako materije koje su potrebne našem organizmu, zbog toga je veoma važno da se hranimo raznovrsno, kombinovanjem belančevina, masti, ugljenih hidrata, minerala, vitamina i vode.

Belančevine

Belančevine( proteini) čine osnovu svih živih ćelija : mišići, koža, kosa, ćelije krvi, sva telesna tkiva sastavljena su od belančevina. Stvaraju zaštitne materije koje štite organizam od oboljenja, prenose vodu u organizmu i izvor su energije.
Sagorevanjem1 gr belančevina razvija se toplota od 4.1 kalorije.
U prirodi se nalaze u biljnom i životinjskom svetu, ali se medjusobno razlikuju po vrednosti.
Glavni izvor belančevina životinjskog porekla su meso i riba, mleko, mlečni proizvodi i jaja. Belančevine životinjskog porekla sadrže bitne sastojke neophodne organizmu i imaju veću biološku vrednost nego belančevine biljnog porekla. Lakše se vare i bolje iskorišćavaju od biljnih b.
Glavni izvori biljnih belančevina su žitarice i njihovi proizvodi, krompir, mahunarke. Čovek ne može da stvara zalihe belančevina kao što može sa mastima, zato ih je neophodno uzimati svaki dan. Ako se ne uzimaju, telo iskorišćava svoje zalihe belančevina, odnosno belančevine koje su sastavni deo tkiva našeg organizma.
Nedostatak belančevina prouzrokuje zaostajanje u rastu i razvoju, smanjenje otpornosti organizma prema bolestima, smanjenje crvenih krvnih zrnaca što ima za posledicu malokrvnost, opadanje telesne težine, umora.
Odrasli trebaju da unose 1 gr belančevina na 1 kg telesne težine, dok deca i 2-3 puta više, kao i trudnice, dojilje, hronični bolesnici, ljudi koji obavljaju težak fizički rad.

Masti

U ljudskoj ishrani masti predstavljaju dragocen izvor telesne toplote i energije. Pri svakom radu organizam troši izvesnu količinu energije a da bi je obnovio čovek treba da unosi masti, belančevine i ugljene hidrate.
*Pri sagorevanju 1 gr masti razvija se energija 9.3 kalorije
Prirodni izvor masti u biljnom svetu nalazi se u klicama semenki i masnim plodovima (maslinama, orasima)
U životinjskom svetu nalazi se u tkivu životinja, u mleku i mlečnim proizvodima i jajima. Masti se teže vare od belančevina i ugljenih hidrata.
Stvaraju se i iz ugljenih hidrata u slučaju kada se unose u većoj količini nego što nam je potrebna. Masti stavaraju rezerve u organizmu, za razliku od belančevina, pa unošenjem veće količine dolazi do njihovog nagomilavanja u telu i nepoželjne gojaznosti
Čovekove potrebe za mastima kreću se oko 60 gr dnevno
Izvesne masti nosioci su i vitamina koji su u njima rastvorljivi ( A i D)
Potkožno masno tkivo sprečava suvišno ispuštanje toplote, štiti telo od spoljnjeg pritiska a belančevine od preteranog trošenja.
Nedovoljno unošenje masti dovodi do slabljenja tela prema infekcijama.
Kod obavljanje težeg fizičkog rada, masti su veoma dobar energetski materijal, i tada ih treba unositi u većim količinama

Ugljeni hidrati

Ugljeni hidrati su uglavom sastojci biljnih namirnica dok ih u životinjskim ima u veoma malim količinama.
Izvori ugljenih hidrata : Glukoza( šećer koji se najbrže resorbuje u organizmu. Ima ga u raznim plodovima i medu.), saharoza ( šećer koji je dobijen iz šećerne repe ili trske. Ovaj šećer nije poželjan u većim količinama jer utiče na metabolizam masti), laktoza (mlečni šećer) nalazi se samo u mleku i mlečnim proizvodima. Ovaj šećer se najmanje koristi za stvaranje telesnih masti. Skrob se nalazi u žitima, leguminozama i krompiru. U organizmu se najsporije razlaže.
Ugljeni hidrati su uglavnom sastavni delovi biljne hrane : Žitarice, odnosno brašno i hleb, krompir, pasulj, grašak, kupus, celer, rotkvice, cvekla, šargarepa, paradajz, boranija, jabuke, kruške, višnje, trešnje, šljive, kajsije i pomorandže.
Najveći deo energije potrebne za rad dobijamo baš iz ugljenih hidrata. Medju ugljenim hidratima celuloza( suve šljive) je jedan koji ne može da koristi kao energetski izvor ali je zato ona dobar regulator rada creva, jer nabubri u procesu varenja, pa svojom povećanom zapreminom vrši mehanički nadražaj na zidove creva.
Dnevne potrebe čoveka za ugljenim hidratima zavisi od težine posla koju obavljamo a prosečne se oko 400 gr.
Energetske materije, sagorevajući u organizmu, oslobadjaju toplotu koja se meri kalorijama. Jedna kalorija je ona količina toplote koja je potrebna da se jedan kg vode zagreje za jedan Celzijusov stepen, tzv velika kalorija.

Vitamini

Vitamini se nalaze u hrani u malim količinama koje su sasvim dovoljne za pravilan rad organizma, ako se sa njima postupa ispravno. Razni postupci pri preradi , kuvanju, spremanju i konzervisanju hrane mogu uništititi vitamine u njoj.
Dele se na vitamine rastvorljive u vodi ( kompleks vitamina B – B1, B2, B6, B12 i vitamin C) i na vitamine rastvorljive u mastima ( A, D, E i K) koji su otporniji prema toploti i dužem stajanju.
Svaki od njih ima odredjenu ulogu u našem oraganizmu i samim tim ako neki nedostaje počeće simptomi koji upozoravaju na taj nedostatak. Ali isto tako postoji i prekomerni unos vitamina koji takodje ima za posledicu razne poremećaje u organizmu.
Zbog toga je vrlo bitna umerenost, pa i u vitaminima. Da bismo znali da prepoznamo koji je poremećaj posledica nedostatka kog vitamina upoznaćemo se bliže sa njima.

Vitamin A

http://img136.imageshack.us/img136/7125/sargwa1.jpg
Održava zdravu kožu, kosu,oči i imunitet.
Prirodni izvor : najviše džigerica (teleća), riblje ulje, šargarepa, spanać, repa, žumance, hladno cedjeno biljno ulje, krompir, dinja, maslačak, kupus, peršun, breskva, kajsija, šljiva, mlečni proizvodi
Minimalna količina od 3-5 mg dnevno
Nedostatak izaziva : slab noćni vid; suvu, grubu ili ispucalu koža; suvu sluzokožu; sporo zarastanje rana, oštećenje nerava, oslabljeno čulo ukusa, sluha i mirisa; nemogućnost znojenja; smanjenu otpornost na respiratorne infekcije
Prekomerni unos izaziva : mučnine i stomačne tegobe; glavobolju, opadanje kose, kod trudnica – oštećenje ploda
*Vitamin A se može zagrevati i do 120 stepeni C a da pri tom ne izgubi ništa od svoje vrednosti, ali se gubi dugim kuvanjem, izlaganjem svetlosti, dok se zamrzavanjem ne gubi.

Vitamini B1, B2, B6,B9, B12

http://img148.imageshack.us/img148/8947/intzga3.jpg
Svaki ima posebnu ulogu u telu, a u prirodi se obično nalaze zajedno.
Održava metabolizam i nervne funkcije.
Prirodni izvor: pivski kvasac, iznutrice, integralne žitarice, riba, pirinač, mahunarke, meso, a u manjim količinama sadrže ih mlečni proizvodi, žumance, krompir i orasi

Vitamin B1 (aneurin)

Nalazi se u žitaricama, svom voću i povrću, jedino ga nema u belom brašnu i šećeru. Od značaja je kako za decu tako i za odrasle. Dnevne potrebe su oko 1.5 mg.
Ovaj vitamin ima značajnu ulogu pri razlaganju ugljenih hidrata, pa pri povećanom unosu ugljenih hidrata povećava se i potreba za B1.
Nedostatak B1 izaziva bolest pod nazivom beri – beri (oslabljenost srca, živaca, mišića, pojava otoka i preosetljivost) koja je danas retka
U lakšim slučajevima izaziva umor, razdražljivost, gubitak apetita, bolove u rukama i nogama, lupanje srca.
Prekomerni unos izaziva nervozu
*Kod alkoholičara se takodje mogu javiti ovi simptomi jer je kod njih sluzokoža organa za varenje oštećena, te nije u mogućnosti da ga iskoristi.

Vitamin B2

Nalazi se u svim biljkama, posebno orasima i klicama žitarica.
Potpomaže rast ubrzavajući hemijske procese neophodne za iskorišćenje proteina i ugljenih hidrata.
Dnevne potrebe su od 2 mg
Nedostatak ovog vitamina izaziva perutanje oko ušiju, nosa i usta; svrab u očima i oticanje kapaka

Vitamin B6

Nalazi se u pšeničnim klicama i soji, žitaricama, najviše integralnim, voću, povrću, jajima, mesu i mleku
Reguliše metabolizam proteina u nervnim tkivima, jetri i koži,
a takođe učestvuje u stvaranju crvenih krvnih zrnaca, i posebno je važan za razvoj imunog sistema, žena u trudnoći i olakšava premenstrualne bolove.
Nedostatak vitamina B6 izaziva : anemiju, grčeve, kožni osip, nadražen želudac, nervna oštećenja (kod beba), nestabilan hod
Prekomerni unos izaziva : privremeno oštećenje nerava u rukama, nogama i prstima, ukočenost stopala
Dnevna potreba u vitaminu B6 za odraslog čoveka je 1-2 miligrama, a veće količine mogu da izazovu toksična oštećenja nerava.

Vitamin B9 – Folna kiselina

Neophodna je u trudnoći kako bi plod razvijao pravilno kičmu i lobanju.
Stvara crvena krvna zrnca, štiti od trovanja hranom, ublažava bolove, pojačava apetit, sprečava anemiju, deluje blagotvorno na kožu
Prirodni izvori: Lišće zelenog povrća, koštunjavo voće, dinja, kajsija, limun, narandža, bundeva, pasulj, avokado, integralna pšenica,džigerica, crno ražano brašno, testenina, pirinač, jetra, pivski kvasac, šargarepa
Usled nedostatka može doći do opšte slabosti organizma, lakog zamaranja, razdražljivosti i stomačnih bolova
*Alkoholičari su potencijalni kandidati za nedostatak ovog vitamina, kao i trudnice, starije osobe i osobe koje pate od anemije

Vitamin B12

Ima povoljno dejstvo u lečenju malokrvnosti.
Nalazi se uglavnom u mesu i jetri, jajima, mleku.
Dnevne potrebe organizma su oko 2 mg
Nedostatak prouzrokuje ozbiljne anemije i degeneraciju nervnih vlakana kičmene moždine.
Ova grupa vitamina je rastvorljiva u vodi ali i otporna na toplotu za razliku od vitamina C. Mora se unositi svakodnevno.

Vitamin C

http://img98.imageshack.us/img98/1613/vitamincaq5.jpg
Jača krvne sudove i pomaže bržem zarastanju rana, antioksidans,
stvara kolagen koji obnavlja telesna tkiva, desni, krvne sudove, kosti, zube, zaceljuje rane, opekotine, snižava holesterol, pomaže apsorpciju gvoždja
Prirodni izvor: agrumi i većina ostalog voća, brokoli, paprika i većina ostalog povrća
Dnevne potrebe 50 – 100 mg dok pušači, trudnice, dojilje, pa i ljudi koji obavljaju naporan fizički rad trebaju unositi više
Nedostatak izaziva : krvarenje desni, gubitak zuba, krvarenje iz nosa, modrice, bolni ili naduti zglobovi, kratak dah, povećanu podložnost infekcijama, sporo zarastanje rana, bolove u mišićima i kožni osip, depresiju
Prekomerni unos izaziva : grčeve u stomaku
Vitamin C se gubi na visokim temperaturama i stajanjem na vazduhu, zbog toga limun nikada ne stavljati u vruć čaj, a namirnice kuvati na tihoj vatri što kraće i u poklopljenoj posudi; najbolje je da se povrće bogato vitaminom C kuva na pari, jer se pri kuvanju vitamin C rastvara u vodi i gubi.
Organizam ne može da stvara zalihe ovog vitamina zato je neophodno da se svakodnevno unosi.

Vitamin D

http://img98.imageshack.us/img98/6633/vitdtz3.jpg
Pravilan razvoj kostiju i zuba
Prirodni izvor : mleko, maslac, žumance, alge, koštunjavo voće, plava riba, ulje dobijeno iz riblje džigerice, jetra
Ovaj vitamin se stvara i izlaganjem sunčevoj svetlosti.
Nedostatak izaziva kod dece: rahitis (slabi mišići, usporen razvoj zuba i meke kosti)* zbog nesposobnosti organizma da apsorbuje minerale bez vitamina D
Kod odraslih : meke, šupljikave i lako lomljive kosti, tetanija
Prekomerni unos : kamen u bubregu i stvaranje čvrstog taloga kalcijuma u mekom tkivu (mišići i organi), bol u očima, pospanost

Vitamin E

http://img148.imageshack.us/img148/1330/kosjh2.jpg
Antioksidant, održava mišićnu funkciju, stvara crvena krvne zrnca ,usporava starenje ćelija, izdržljivost, ublažava umor, rastvara ugruške krvi, leči opekotine
Prirodni izvor biljno ulje, jaja, riba, integralne žitarice, džigerica, sočivo, pasulj, koštunjavo voće, semenke, meso, piletina, grašak, kikiriki
Nedostatak izaziva nemogućnost apsorbovanja masti, impotenciju, nervne poremećaje, gubitak refleksa
Otporan je prema toploti, kiseoniku iz vazduha, oksidaciji i UV zracima. Konzervisanjem se gubi oko 65% ovog vitamina. Hladnoćom (zamrzavanjem) se uništava. Oksidiše u užegloj masti, u prisustvu soli olova i gvožđa i u alkalijama.

Vitamin K

http://img136.imageshack.us/img136/655/karfgg9.jpg
Pomaže u sprečavanju unutrašnjeg krvarenja i pospešuje pravilno zgrušavanje krvi.
Prirodni izvor: Kupus, karfiol, lisnato zeleno povrće, žumance, dzigerica, krompir, riblja ulja, alge.
Proizvode ga crevne bakterije, tako da je nedostatak redak
Ukoliko se unose prevelike količine ovog vitamina (preko 500 mikrograma dnevno) može se javiti osip po koži, svrab i crvenilo kože. Kao i problemi sa jetrom, ali oni nisu baš uobičajeni.
Nedostatak izaziva :proliv, krvarenje iz nosa, masnice po telu

Minerali

Mineralne materije se nalaze u namirnicama biljnog i životinjskog porekla i njihovo prisustvo u organizmu je od velike važnosti.
*Natrijum* se u vidu kuhinjske soli nalazi u našem telu u znatnoj količini, a mi je hranom takodje unosimo. Bez soli se mnoge složene radnje u našem telu ne bi mogle odvijati. Ona vezuje za sebe vodu, zbog toga nedostatak soli u organizmu ima za posledice zamor, gubitak apetita, poremećaj u radu nervnog sistema i mišića a takodje i osećaj žedji koji se ne može ugasiti samo vodom, pošto bez soli u organizmu voda se izlučuje iz tela.

Hlor

http://img88.imageshack.us/img88/7954/masnp2.jpg
*Hlor* je pratilac Na.
Organizmu je potreban za stvaranje hlorovodonične kiseline, koja je neophodna u procesu varenja.
Prirodni izvor : masline
Povoljno deluje na : varenje, gipkost, kosu, zube

Kalcijum

http://img225.imageshack.us/img225/361/crnihlebws1.jpg
http://img145.imageshack.us/img145/4064/kalcijumsq7.jpg
odnosi se na šolju punu povrća
*Kalcijum i Fosfor* se nalaze u integralnim žitaricama, mekinjama, pšeničnim klicama, zelenom povrću, jezgrastim plodovima, mlečnim proizvodima, jajima, spanaću...
Potrebni su za razvoj i rast, a naročito za izgradnju kostiju i zuba, nervnog sistema, zaceljivanje rana, izgradnje antitela, Da bi ove mineralne materije mogle da koriste našem organizmu, moramo uz njih da unesemo i vitamin D, jer on potpomaže taloženju kalcijuma i fosfora u kostima i zubima.
Nedostatak usporava rast dece, pravilno razvijanje njihovih kostiju i zuba. Kod odraslih tetaniju, ukočenost, nesanicu, osteoporozu, snižen krvni pritisak, ubrzani rad src
Prekomerni unos može izazvati kamen u bubregu
Dnevne potrebe za odrasle su 0.8 grama a za decu oko 1 grama.

Gvoždje

http://img225.imageshack.us/img225/963/spaua8.jpg
Gvoždje je važan sastojak naše krvi. Da bi naše telo snabdelo ćelije kiseonikom iz vazduha potrebna su mu krvna zrnca, u kojima se nalazi gvoždje, jača imunološki sistem
Prirodni izvori sojino brašno, susam, suncokret, žumance, jezgrasti plodovi, pasulj, zob, pečurke, kupus, šargarepa, krompir, jetra, meso, pasulj, orah, sušeno voće, živinsko meso, riba.
Nedostatak prouzrokuje: glavobolju, malokrvnost, opadanje kose, zapaljenje oka, čir jezika, izpucale usne, oduzetost udova, nesanicu, vrtoglavicu, bolne menstruacije
Višak može izazivati grčeve u stomaku, zatvor, cirozu jetre

Bakar

http://img225.imageshack.us/img225/9435/mahunarkekx2.jpg
Stvara kolagen koji obnavlja telesna tkiva, desni, krvne sudove, kosti, zube, zaceljuje rane, opekotine, snižava holesterol, pomaže apsorpciju gvoždja, neophodan je za sintezu hemoglobina
Prirodni izvor su : džigerica, bubrezi, banane, mahunarke, grašak, šljive, integralna pšenica, pečurke, žumance
Nedostatak prouzrokuje : depigmentaciju kože i kose, opadanje kose, anemiju, zujanje u ušima, nervne poremećaje, ukočenost, smanjenu koncentraciju, razdražljivost, osteoporozu, povišen krvni pritisak, proširene vene, zadržavanje vode u organizmu
Višak bakra može izazvati glavobolju

Cink

http://img136.imageshack.us/img136/5773/ostrtf3.jpg
Cink učestvuje u preko 200 enzimskih reakcija u organizmu.
Neophodan je za ćelijsku deobu, rast tkiva, ćelijskih membrana, učestvuje u stvaranju vezivnog tkiva, zuba, kostiju, noktiju, kose i kože i utiče na delovanje hormona rasta, formiranje antitela, leukocita, štitne žlezde i funkcionisanje hormona, normalan razvoj muških polnih hormona i rad prostate, funkcionisanje znojnih žlezda, aktiviranju lokalnih hormona, stvaranju proteina koji vezuje vitamin A, kontrolu zapaljenskih procesa i regeneraciju tkiva.
Esencijalan i za normalan rast i razvoj fetusa i za proizvodnju mleka u toku laktacije. Cink je neophodan i za očuvanje vida, čula ukusa i mirisa. Uključen je u stvaranje hlorovodonične kiseline u stomaku, kontrakcije mišića i detoksifikaciji od alkohola.
Bogati cinkom su jetra, školjke, ostrige, meso, riba, tvrdi sir, lešnik, jaja i zrnevlje.
Nedostatak prouzrokuje opadanje kose, slabiji vid, ekceme na licu, akne, oslabljeno čulo ukusa i mirisa, nervne poremećaje, slab razvoj umnih sposobnosti, nervozu, povišen krvni pritisak nesanicu, osteoporoza, depresiju

Jod

http://img136.imageshack.us/img136/97/mleckr4.jpg
Neophodan je za rast i razvoj svih organa, posebno mozga, reproduktivnih organa, nervnog sistema, kostiju, kože, kose, noktiju i zuba, štitne žlezde
Prirodni izvori crni luk, mleko i mlečni proizvodi, morska riba i plodovi mora.
Nedostatak prouzrokuje nervne poremećaje, pospanost, gojaznost. Kod dece slab razvoj umnih sposobnosti.
Višak joda može izazvati glavobolju, grčeve u stomaku

Kalijum

http://img136.imageshack.us/img136/7207/agrumicj5.jpg
Kalijum reguliše metabolizam vode i soli unutar ćelije, kiselo-baznu ravnotežu, normalizuje rad srca, pretvara šećer iz krvi u glikogen, utiče na nervnoi sistem, unutrašnje organa, srca, bubrega, kože, reguliše krvni pritisak
Prirodni izvor : Agrumi, dinja, paradajz, jabukovo sirće, salata, nana, suncokret, suve kajsije, banane, krompir
Nedostatak prouzrokuje : paraliza, tetanija, pospanost, povišen krvni pritisak, srčana aritmija, dijareju
Višak izaziva : snižen krvni pritisak

Magnezijum

http://img136.imageshack.us/img136/5527/smokfr7.jpg
Važan je za aktivaciju mišićne koncentracijekontrakcije krvnih sudova, doprinosi ravnoteži kalcijuma u organizmu , detoksikaciju organizma, strukturu kostiju, zuba, jonski transport, magnezijum je uključen u prenosu nervnog impulsa.
Prirodni izvor : Smokve, limun, grejpfrut, kukuruz, badem, jabuke, semenke, jezgrasti plodovi, tamno zeleno povrće, meso, pasulj, kukuruz, voda, pšenične klice
Nedostatak prouzrokuje : migrene, opadanje kose, “petljanje jezikom“, otekle desni, nervne poremećaje, drhtavicu, nestabilan hod, nervozu, nesanicu, depresiju, vrtoglavicu, povišen krvni pritisak, srčana aritmija, astma
Višak može izazvati zadržavanje vode u organizmu
Dnevne potrebe oko 300 mg, sportisti i osobe koje se bave težim fizičkim aktivnostima 500 mg

Selen

http://img136.imageshack.us/img136/3922/psenec6.jpg
Važan je za rast i zdravlje kose i kože. Selen ima ulogu u održavanju otpornosti organizma na razne bolesti. Selen je uključen u očuvanju normalne funkcije jetre, sintezu proteina i zaštitu organizma od toksičnih minerala. Stvara muške reproduktivne kapacitete i održava zdavlje očiju, kose i kože.
Prirodni izvor - Mekinje, pšenične klice, crni luk, paradajz, prokelj, brazilski orah, sočivo
Nedostatak prouzrokuje kataraktu, loše raspoloženje, depresiju, povišen krvni pritisak, srčana aritmiju, astmu
Višak može izazvati opadanje kose, neprijatan zadah, karijes, nervne poremećaje, paralizu

Mangan

http://img88.imageshack.us/img88/6857/mahyq5.jpg
Mangan je neophodan za rast i održavanje nervnog sistema, razvoj i održavanje kostiju i zglobova, funkciju ženskih polnih hormona i tiroidnih hormona
Prirodni izvori cerealije, spanać, hleb od integralnog brašna, orah, voće, povrće sa tamno zelenim listovima (kelj, brokoli...), celer, čaj, jetra, pšenične mekinje, nepolirani pirinač, badem, heljda, sočivo, grašak, šargarepa, suvo grožđe, suva šljiva.
Nedostatak prouzrokuje slab rast kose, slepilo, paralizu, epilepsiju, drhtavi hod
Prekomerni unos može izazvati nervne poremećaje, nesanicu, agresivnost, vrtoglavicu.

Aditivi

Aditivi su supstance koje se prirodno ne nalaze u hrani, nego se u prehrambenoj industriji dodaju u nju zbog poboljšanja ukusa , boje, mirisa I konzerviranja.
Označavaju se velikim slovom E I trocifrenim brojem.
http://img89.imageshack.us/img89/2850/aditivigc8.jpg
Da bi se namirnice duže održale I da se ne bi kvarile, u njih se dodaju konzervansi. Neki od njih su izuzetno opasni po zdravlje, I zato je najbolje proveriti na deklaraciji koje aditive proizvod sadrži. Limunska kiselina, so, šećer, soda bikarbona takodje spadaju u aditive.
Vršena su ispitivanja, I na osnovu toga odredjena je količina aditiva koja se sme unositi, odnosno odredjen dnevni unos, koji se sme konzumirati bez posledica.
Na pozitivnoj listi se nalazi 314 E aditiva, ali postoje neki koje valja izbegavati.
Nitrati su štetni
Kancerogeni aditivi
E – 131, E – 142, E – 210, E – 211, E – 212, E – 213, E – 215, E – 216, E – 217
Opasni aditivi
E – 102, 104, 110, 120, 124, 127, 171, 173, 180, 241
Zabranjeni aditivi
E – 103, 105, 111, 121, 125, 126, 130
Aditivi koji utiču na razna oboljenja unutrašnjih organa
E- 221, 222, 223, 224, 226, 230, 231, 232, 250, 251, 311, 312, 320, 321, 338, 341,407, 450, 462, 463
E – 213 je izuzetno opasan I zabranjen
Limunska kiselina E – 330
Vinska kiselina E - 334
Fosforna kiselina E - 338
Borna kiselina E – 284
Jabučna kiselina E – 296
Saharin E – 954
Stabilizatori
nalaze se u mesnim preradjevinama
E - 450 Dinatrijev difosfat
E - 451 Pentanatrijev trifosfat
*mogu prouzrokovati probleme sa varenjem

Pravilna priprema voća i povrća

http://img223.imageshack.us/img223/1031/imagesut3.jpg
Tokom pripreme voća i povrća moramo se držati pravila, da umesto vitamina i hranljivih sastojaka, iz namirnica ne bismo unosili samo kalorije.
1. Dobro oprati voće i povrće ali to nikako ne znači da ga treba držati u vodi, pošto nam, u ovom slučaju, ne treba voda bogata hranljivim materijama, a to se posebno odnosi na vitamine C i B
2. Ljuštititi oštrim nožem da ga ne bi nagnječili pošto se tako gubi znatno vitamina A i C.
3. Konzumirati ga najviše u sirovom stanju, ili kuvati u malo vode, poklopljeno i na što nižoj temperaturi. Izbegavati dugo kuvanje.
4. Peršunov i celerov list dodati supi i čorbi tek kada se skine sa vatre, a šargarepu takodje dodati pred kraj kuvanja, najbolje sitno izrendanu.
5. Izbegavati vremenski dugo držanje voća i povrća, kao i izlaganje toploti, sunčevu svetlost, najbolje držati ih u frižideru.
6. Najbolje je preko zime ih zamrznuti a ne konzervirati pošto se tako očuva više hranljivih materija, ali iskoristiti od 8 - 12 meseci.
7. Izbegavati sitno seckanje, naročito onog voća i povrća bogatog vitaminom C.
8. Krompir je najbolje kuvati i peći u ljusci da bi se očuvale dragocene materije.
9. Šargarepu oprati i očistiti četkicom za povrće
10. Dok grickate sirovu šargarepu iz nje iskorišćavate samo 2 % vitamina, iz kuvane 18 %, a iz sirove narendane 82 %. Ipak svež sok od šargarepe je apsolutni pobednik.
11. Pečurke samo obrisati vlažnom krpicom, a jako zaprljane delove iseći, pošto u dodiru sa vodom postaju smežurane.



Коментари

Постави коментар

Популарни постови са овог блога

Zdravlje na blic: Rozetla

Rozetla (peralgonium graveolens) ili kako botaničari  često kažu „muškatla sa intezivnim mirisom ruže“ , trebalo bi da bude nezaobilazan sastojak svih slatkih zimnica i poslastica poput sutlijaša. Ova biljka je najvažnija tajna bakine kuhinje jer džemovima, kompotima i slatkom,posebno od šljiva, daju nezaboravnu, prepoznatljivu aromu.  Ali listovi rozetle u teglama nisu bili važni samo zbog ukrasa i posebnok ukusa, već i zato što ova biljka pomaže kod boljeg razlaganja šećera. Zato je u narodnoj medicini često preporučuju kao dodatak u terapiji kod dijabetisa,  a uzima se pola lista rozetle pre obroka.

Afrodizijački recepti

Čokolada sa čilijem -100gr čokolade -500ml mleka -2 šipke vanile (rasečene po sredini) -2 kašike meda                                                 -10g mlevenog čilija -2g soli -5dl ruma Dobro zagrejte mleko sa izvađenim semenom vanilei 10minuta ostavite da stoji. Procedite i mleko ponovo ga zagrejte. Dodajte čokoladu i 125ml vode, i uz mešanje rastopite. Dodajte med,so,čili,rum i dobro promešajte. Služi se veoma toplo. Bola od jagoda -300g jagoda -sok od jednog limuna                           -4cl sirupa od nane -kašika sitno seckane nane -350ml piva -flaša kisele vode Jagode očistiti i prepolovite, stavite u jednu lepu posudu ili bokal. Dodajte limunov sok,sirup,listove nane i pivo. Ostavite da stoji 20min u frižideru. Dodajte kiselu vodu. Napomena: Sveže jagode od uzgajuvača imaju dobru aromu,ali divlje još bolju. Voćna salata ˝Kazanova˝                                                                          -2 pomorandže -1 jabuka          

Losos i skuša u borbi protiv postporođajne depresije

Gubitak samopoštovanja, nesigurnost, tuga ređe "napadaju" mlade mame koje su tokom trudnoće jele plavu ribu dva puta nedeljno. Ako vam je riba na meniju tokom trudnoće, imate manju verovatnoću da ćete kasnije patiti od postporođajne depresije, pokazalo je istraživanje Instituta Connecticut. Omega-3 masne kiseline kojima je posebno bogat losos štite od postporođajne tuge. Postnatalna depresija pogađa oko 13 odsto novopečenih majki i u težim slučajevima traje više od godinu dana. Međutim, previše plave ribe u trudnoći može biti loše za razvoj deteta, pa stručnjaci savetuju da se omega-3 masne kiseline kontrolisano unose u organizam. Razlog zbog kojeg bi trudnice trebal kontrolisano da jedu ribu je što ribe bogate omega-3 kiselinama sadrže viši nivo žive. To znači da ribu, kao što je skuša, srdela, losos i pastrmka ne treba jesti više od dva puta nedeljno. Žene nikako ne bi smele da jedu iznutrice bakalara u prva tri meseca trudnoće.